More DW Blogs DW.DE

Zapadni Balkon

Piše: Amir Kamber

I smrt stiže prije narudžbe

Onako kako je poslastičar Senadin meni, prije sto godina u Prijedoru, čitao misli, tako gigantska internet prodavnica Amazon, upotrebom hladnijeg algoritma, pokušava presresti tajne, preduhitriti želje miliona kupaca…

Streik bei Amazon

Date

9:09 am

Share

Feedback

Write a Comment

Rečenica od pola milijarde dolara

Na putu ka najuspješnijem filmu svih vremena, jer uspjeh se mjeri novcem, Jurassic World je prošlog vikenda, u kinima širom svijeta, kasirao pola milijarde dolara–od te sume, meni lično, ide jedna rečenice o Prijedoru.

Date

10:03 am

Share

Feedback

Write a Comment

Zločin i mašta – nove kulture kreativnog kažnjavanja

Pažnju zaslužuje procvat lektire u brazilskim zatvorima. Po pročitanoj knjizi, prema dogovoru s Ministarstvom pravde, zatvorenicima se odbija četiri dana kazne. Kontrolni ispit poslije svakog štiva. Prozaični maksimum – dvanaest knjiga godišnje.

Date

1:12 pm

Share

Feedback

Write a Comment

Gurkanje

Poput Baracka Obame i Davida Camerona, uz malo zakašnjenje, kancelarka Angela Merkel osvježava metode vladanja. Umjesto krutog zakona i parlamentarne prisile na scenu Stupa suptilno gurkanje (nudging) za bolji svijet.  Koncept dolazi iz bihevioralne ekonomije i obećava bolju arhitekturu izbora – pomoć pri ispravnom odlučivanju.

Date

1:30 pm

Share

Feedback

Write a Comment

Tehnopaničar

Jeff Jarvis kaže da ne paničimo. U listu Zeit osuđuje bespotrebno uzbuđenje oko digitalnog nadzora javne i privatne sfere. Prerano je za limitiranje interneta – smatra Jarvis. Prema njemu, mreža nije dovoljno ojačala.

Od frustracija iz tzv. stvarnog života tehnopaničari kroje smak svijeta. Valjda. Njihovi argumenti odaju cinizam koji u budućnosti sluti grimasu propale sadašnjosti. Depresivni google-fob osjeća „Weltschmerz“ (bol cijelog svijeta) na pomisao ko bi ga, jednog dana, mogao progooglati.

Tehnopaničar je pravednik. On je moralna vertikala. On je vizionar što vidi crno. On, zapravo, u crnilu ništa ne vidi. Osim utvara. Njih se može, čak i mora, kritizirati. Jer, o čemu bi kritičari koji nemaju šta da pišu trebali pisati – ako ne o onome čega nema?

Tehnopaničar na kompjuteru fantazira o propasti zbog kompjutera. Njegov prezir po socijalnim mrežama žanje lajkove. Iako najveća nepravda vreba daleko od prokletog interneta. Tako blizu. Npr. na ulici. U supermarketu. Npr. ispred kase.

Gdje god stanemo u red, osjećamo nepravdu. Zar ne? Teoretičari zastoja unazad godinama zvone kako pri čekanju glavni faktor ne predstavlja broj kupaca koliko i količina artikala ukrštena sa spretnošću trgovca. Džaba. Srljamo li srljamo.

Njuši li tehnopaničar isti kijamet dok čeka u redu za sir i suho meso, u poštama i bankama, kad plaća račune, kupuje kartu za bus, trolejbus i tramvaj, ganja ličnu, vadi pasoš, diže nečiju, daje svoju punomoć? Vjerovatno da. Poduzima li nešto protiv toga?

Tehnopaničar je vizionar koji sve vidi crno Tehnopaničaru bi mogla pomoći danska firma Blip Systems. Napredni Danci putem tehnologije praćenja (Blip Track) prebrojavaju osobe u redovima. Putem WLAN-a ili Bluetootha, kroz kratke poruke, dostavljaju novosti o daljnjem razvoju zastoja.

Martin Bowman iz Blip Systemsa to zove “proaktivno informiranje”. Funkcionira u Amsterdamu, Oslu, Dubaiju i Torontu. Proradi li na aerodromu u Cincinnatiju (USA), navodno, nagodinu, čekanje u redu pada sa 13,2 na 8,9 minuta, prosječno.

Kod takvih rezultata, samo tehnološki slijepci mogu biti protivnici savremenih mogućnosti nadzora. Tehnopaničaru, izgleda, nedostaje pravi program, pogodna aplikacija, najnoviji uređaj, kako bi prestao biti ono što jeste – kvaritelj velike igre.

Ili, pak, problem leži mnogo dublje?

Ako tehnopaničaru fali ljubav, možda bi, ispada paradoksalno, tehnologija uspjela popraviti defekt. Recimo, onda kada govornu i pismenu komunikaciju zamijeni direktan prenos pozitivnih ili negativnih osjećaja od mozga ka mozgu.

Senzor u glavi paničara, koji ni sam ne zna da je zaljubljen, interpretira moždane signale i prenosi ih, elektronski, preko interneta, izravno u vijuge druge glave, od koje prima brz i pouzdan feedback. Flert je stvar brze konekcije.

Ispod crte, namjerava li tehnopaničar preživjeti – ne gine mu prihvatiti inovacije i zapjevati onaj stari kalesijski biser Bertolta Brechta: “U proturječju leži nada!”

Date

10:50 am

Share

Feedback

Write a Comment