Kama sutra danas
Proljeće. Priroda. Hormoni. Šišmiš naglavačke, zvečarke grupno, puževi satima pa nikako, lav trideset puta dnevno. U zoološkom vrtu slon zajahao nosoroga. Patak patku u letu, glista glistu u saksiji. Galebovi su gay, pa šta? Sado-mazo armija gradskih mrava ćutke prolazi balkonskim gelenderom – jedna je kraljica, muških na hiljade. Crvrčci u 69. Žabe u višestrukom sendviču. Oblak napaljenih mušica spušta se na voće. Šatro šljiva da uberu. Achtung, fertig, los! Dvospolna školjka tjera mjeseca. Meduza meduzana, jegulja jeguljana. Na Zapadnom Balkonu u Kelnu od saksije do saksije sluzavim slovima razapeta mreža. Crna udovica? Prijatno, pauče! Ljubomorni platonski kanibal? Tapir u sevdahu. Golub u gimnastici. Vepar, tigar, amazonski šaran. King Kong sa četvrtog sprata. Proljeće hormone obrće. Kama sutra danas. Ili nikad.
Seks je stvar definicije. Povijesna argumentacija: Prije dvadesetak godina nam je Tone Balone (homo sapiens) utanko opisao kako je spavao s Claudiom Schiffer. Za noć s njemačkim supermodelom mužjaku iz Prijedora bilo je dovoljno poznavanje stranog jezika, koga mi, mlađa raja, tada nismo imali. «Claudia, komm? Kaže ona eto me.» Tonijevo hvalisavo pojmanje seksa, u smislu fabulativne telekopulacije, dakle, pseudo penetracije putem širenja informacije, pod aktualnim onanističkim uslovima multimedijalne stvarnosti dakako da je legitimno. Analogno njemu brojni naučnici prvi seks na Zemlji datiraju milijardu godina unatrag, u burna vremena kada jednoćelijski organizmi, valjda, nisu imali pametnija posla nego da se hvataju na dnu okeana i “razmjenjuju informacije”. Međutim, da li amebe znaju šta je ljubav?
Nešto drugačiji pristup istoriji seksa imaju stručnjaci koji korijene globalnog općenja vide u premijeri unutrašnje oplodnje – prije otprilike 375 miliona godina. Dugo se smatralo da su morski psi bili prvi među prvima. Aktualna analiza fosila na sjeverozapadu Australije ukazuje na raniju kopulaciju. Najstariji kičmenjaci s vilicama, naši okeanski preci, odavno izumrle ribe oklopnjače (placodermi) otkrile su seks pretvarajući trbušna peraja u spolni organ. Australijski seksualni arheolog John A. Long naučnim penkalom skicira put genitalne evolucije: od rečenih oklopnjača, preko morskih pasa, žaba, dinosaura, ptica, sve do krakaste Claudije Schiffer i našeg Toneta Baloneta. Uprkos tome, ključno pitanje na ipak glasi: čemu uopće seks na planeti? Zašto se pljosnati crvi mačuju penisima, kada bi se kloniranjem mogli efikasnije reproducirati?
Klasično objašnjenje evolucijske biologije: Seks sprečava genetsku eroziju. Organizmi kopulacijom grabe svjež materijal, imuni sistem skida update u borbi protiv virusa i bakterija. Iz te i takve perspektive moglo bi se reći da je priroda izmislila penise kako bi se zdravstveno osigurala? Izvorna uloga mužjaka: stick s anti-virus zaštitom. Ni manje, ni više. Zvuči racionalno. Skoro prihvatljivo. Pa ipak. «Stvarni razlog seksualnosti zauvijek ostaje nejasan». Smatra Charles Darwin. Kada uzmemo u obzir razigrane, potpuno iracionalne oblike planetarnog zaskakanja, vrlo brzo slutimo koji su hormoni Darwinu pomutili pamet. Savršen primjer: Japanski leptir čiji penis ima dva oka. Pozivajući se na azijsku mudrost, lekciju iz balkonske Kama sutre danas završavamo pričom o penisu koji se probudi, otvori oči i kaže: «Sanjao sam da sam leptir. Sad ne znam da li sam čovjek koji sanja da je leptir, ili sam leptir koji sanja da je čovjek.»
