Hronika kijameta: Papa Silvester II kraj priče prognozira za 31.12.999. godine. Srednjovjekovni astronomi apokalipsu predskazuju za 1169. godinu – kada sve planete stoje u horoskopskom znaku vage. Martin Luther, njemački vjerski reformator, u više navrata priziva apokalipsu: prvi termin 1532., drugi 1538., treći 1541. Shabbetai Tzevi, samozvani jevrejski mesija, kasnije musliman, tipuje na 1665. Numerolozi pak preferiraju 1666. Mormoni 1891. Među američkim ekspertima vlada konsenzus, u narodu užas, 1910. godine kada Halleyev komet prolijeće pokraj Zemlje. Vidovita Sibila iz Praga: 1973. Jehovini svjedoci: 1975. Nostradamus: 1999. Poglavica Black Eagle: 2003. Radijski propovjednik Harold Camping: 21.5.2011. (pomjereno za oktobar). Kalendar Maja: 21.12.2012. godine.

Brojevi govore jasnim jezikom. Razmaci između kijameta sve su kraći. Zakuhava se. Smrtonosne bakterije na njemačkom povrću. Vatreni vulkani na Islandu. Trostruka nuklearna katastrofa u Japanu. Pile s tri noge u Petrov Gaju. Kornjače trče preko Anda. Riječni monstrum napada muške genitalije u Papua Novoj Gvineji. Otimačina, zulum, anarhija u internetu. Poskupio somun. Eto revolucije. Proljeće u sjevernoj Africi. Ljeto u južnoj Evropi. Jesen na niskoj grani. Rat u Afganistanu. Helikopter u Pakistanu. Čovjekoljupci na jednu, zločinci na drugu stranu. Osama, Karadžić, Mladić. Malo pravde, malo kiča, čiča miča gotova je priča. Bliži se sudnji dan. Kad shvatiš već je kraj. Nekoliko korisnih savjeta za uspješan doček sljedećeg kijameta:

1. Zaliti cvijeće na balkonu.

2. Kućne ljubimce pokloniti ateistima

3. Udare li meteoriti – baciti roštilj

4. Zombije gađati saksijama

5. Fašiste istim oružjem: Hasta la balconia siempre!

6. Otvori li se zemlja – zatvoriti oči.

7. Ako iz vedra neba navali familija – uzvratiti tvrdim kaučom na razvlačenje. Svakog gosta dva dana dosta!

8. Protiv prošlosti pomaže nježnost.

9. Otvore li opet logore – poljubiti ženu.

10. Pratiti zadnje vijesti

Balkonska nesreća u Australiji. Sedmi sprat. Mladić pao sa gelendera. Na mjestu mrtav. Žrtva globalnog trenda. “Planking” uzima danak. Momak je mislio postaviti fotografiju na facebook. Nije uspio. “Planking” je modi. Izabereš zanimljivu lokaciju. Spustiš ruke niza se. Zalegneš glavom prema dole. Ukočiš se kao daska (plank). Kao mumija. Kao superman u letu. Zamoliš nekoga da te uslika. U kadi, na biciklu, na dimnjaku, na banderi. Na hidrantu. Na željezničkoj pruzi. “Plank on, plankers!” Pod vodom. Na konju. Na džambo plakatu. U pustinji između dvije grbadeve. Na gradilištu u kašici kašikara. Na golf travnjaku sa zastavicom u stražnjici. Svakih nekoliko minuta nova fotografija. Na stranici facebook grupe “Planking Australia” preko 100 hiljada fanova. Kreativna masa. Neko zakačio crnobijelu sliku koncentracionog logora. Leš do leša. Dadao odvratan komentar: “6 miliona Jevreja ne griješe.”

Bezvezni vic. Sloboda interneta. Plankeri vjerovatno vuku korijene iz Velike Britanije (The Lying Down Game), odakle su preko Japana zarazili Australiju. Geografija nije toliko važna. Zagonetku uspjeha treba tražiti u specifičnosti virtualnog prostora. Kako je moguće da blesavost poput plankinga u mreži zadobije toliko pažnje? Zašto upravo ova blesavost a ne neka druga? Konkurencija je velika. Originalna ideja? Duh vremena? Hiljade plankera, koji svakog dana dobrovoljno objavljuju autoportrete gluposti, vjerovatno se osjećaju dijelom jedinstvenog globalnog pokreta. Plankers just want to have fun. Internet stručnjaci fenomen objašnjavaju pojmom mrežni “mem”. Dociraju kako se vecevi, slike i misli na internetu razmnožavaju poput bioloških gena – u skladu s tezama Richarda Dawkinsa i njegovim modulacijama teorije evolucije. Mem kao vantjelesni gen. Egoistična informacija, ideja, melodija ili fotografija izložena procesima replikacije, varijacije i selekcije.

Zgodna teorija. Ali po čemu je mem plankinga jači od drugih? Šta bi bila njegova evolucijska prednost? Količina besmislenosti? Zalegla žena na odskočnu dasku iznad mutnog bazena. Muž je uslikao. Objavili fotografiju na facebooku. To baš nekako i ne ide pod ruku s pametnim tezama Dawkinsa i ekipe. Slabu tačku teorije “mrežnih mema” valjda pronalazimo u sociopsihološkoj složenosti ljudske komunikacije u kombinaciji sa selektivnom nepredvidivošću interneta. Evolucija u cyber prostoru drugačije fercera. Ovdje često ne opstaje inteligencija jata – već upravo njena suprotnost. Roj korisnika ponaša se konstantno proizvoljno. Ali uvijek predvidivo blesavo. Svakako, ono što nije slučajno jeste ideološko-medijski okvir, platforma poput facebooka, koja putem formata ujedno proizvodi sadržaj. Međutim, nažalost, iako bi zaključak bio vrlo elegantan – ne možemo reći da su facebook i co. krivi, kada daske koje ljudima fale u glavi otkrivamo na internetu.

Ćelavi čikica, kao crni leptir, ukočeno balansira na rubu akustične gitare na vrh kombija. Mišićavi golać na krovu. Ohoho. Tetovirani internet junak leži na haubi policijskog vozila. Ljepuškasta djevojka spala s konja na magarca. Plavokosi planker spektakularno pozira na četiri boce piva. Ne vidi se dobro. Možda je čak votka. Bila. Flaše su prazne. Zna se ko ih je popio. Mladić koji je na početku ovog testka pao sa sedmog sprata u Australiji također je pronađen u alkoholiziranom stanju. Jedan razlog za uspjeh mrežnih mema leži na dnu boce. Sedam spratova niže. Bolničari hitne pomoći ga nisu mogli spasiti. Eno ga nesretnik sad plankira šest stopa ispod zemlje. Onako kako bog zapovijeda. S glavom naprema gore. A tako je malo falilo da i njegova slika bude na internetu

Njemačka je zemlja šparoga. Uglavnom pitomih. Prvenstveno onih bijelih, koje se uzgajaju ispod tamnih plastičnih folija. Da ne bi pozelenile. Uz mašinski fudbal, preciznu tehniku i spekulativnu filozofiju, kultura šparoge zaslužuje postati internacionalno priznato opće mjesto – kada govorimo o Berlinskoj republici. Kraljevsko povrće (Königsgemüse), štange proljetnog povjetarca (Frühlingsluft in Stangen) ili jestiva slonovača (essbares Elfenbein) Germane zapravo stoljećima inspirira. Šparoga prispijeva od kraja aprila do kraja juna, ovisno od lokalnih vremenskih prilika. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, zona šparoga pokriva veličanstvenih 16 700 njemačkih hektara. Godišnje berba: 55 000 tona. Pretočeno u novac: 175 miliona eura. Povrće broj 1 u državi.

Šta objašnjava uspon šparoge? Okus nikako. Jer je bljutava. Ponekad vrlo žilava. Opora. U blizini planetarnih velesila kao što su meso jaje i krompir šparoga dobija na značenju. Platno projekcije. Blijedi kontrapunkt koji kao takav postiže željeni efekat. Da li je to tajna njena uspjeha? Nije. Kinezi su je, kažu, 3000 godina prije nove ere, slavili kao lijek protiv suhog kašlja, čireva i oteklina. Grci su, vele, prije 2500 godina uzgajali šparogu (asparagos), koristeći je također u ljekovite svrhe, ali za drugačije simptome – između ostalog protiv zubobolje. Rimljani je počeše prvi uzgajati u velikom stilu (Dioklecijan). Francuzi su bili ti koji su je tokom 15 stoljeća koristili za podizanje potencije. Afrodizijak za mase.

Mitologija šparoge naglašeno je sumnjiva. Iako Francuze možemo razumjeti. Budući da nas šparoga oblikom i karakterom podsjeća na tanano muško spolovilo. Pogotovo one s ružičastim vrhovima. Međutim, najkasnije nakon vijesti o njemačkom „Ratarskom institutu Leibniz“ u Potsdamu čitaocu postaje jasno da ovdje nešto ne štima. U institutu nazvanom po njemačkom univerzalnom duhu Gottfried Wilhelm Leibnizu ovdašnja poljoprivreda ispituje kvalitet domaće šparoge. Pomoću vrhunskih sprava ratari vrše analizu rezonance. Istražuju da li je povrće šuplje ili ne. U tu svrhu sićušni elektronski čekići lupetaju po bijelim štangicama. Telegrafiraju Bogu da čuva šparogu. U laboratoriju na istoku Njemačke. Rezultati služe kao podloga za odabir, sortiranje i izdvajanje nepravilno izraslog povrća.

Iza šparoge stoji industrija mnogo veća od one koja organizira Eurovision Song Contest u Düsseldorfu. Bajke, basne i narodne priče o ljekovitom, kraljevskom produktu, koje navodno, između ostalog, pomaže pri razbijanju bubrežnih kamenaca, koristi se kao motor masovnog konzuma. Naravno, ništa protiv šparoge kao takve. Može to i u rižoto. No, bilo bi dobro ne zaboraviti potplaćene čete proletera koje svakog proljeća, za sitan novac, diljem Njemačke, zgrbljeni presađuju, čupaju, zabadaju i beru šparoge. Često, sezonski radnici iz istočne Evrope. Da nema radnika iz „banana republika“ kako bi bilo „Zemlji šparoga“? Bez ljudskih robota raspoređenih na 16 700 hektara. Sluge šupljeg konzumizma. Globalni princip. Za koga god ove godine budemo glasali na Evroviziji – glasaćemo za šparogu!

Različite kulture – ista poslovica. U Turskoj kažu: «Bolje danas kajgana – nego sutra kokoška.» U Rusiji: «Bolje sjenica u ruci – nego roda na grani.» U Danskoj: «Bolje srdela na mom tanjiru – nego tuna na tvom stolu.» Srodnost izreka ukazuje na univerzalni prostor ljudske spoznaje. Istovremeno, metaforičke varijante upućuju na svjetonazorne pregrade u sehari globalnog iskustva. Filozofija, nauka i novinarstvo nalažu da prebrodimo kulturološke prepreke. Neka nam Papagaj de Cologne bude od pomoći. Iz kaveza izbjegla ptica sveznalica, redovni posjetilac Zapadnog Balkona, u narednih nekoliko redova vješto navigira interkulturalnim bespućima sve komplesnijeg svijeta.

– Dobar dan, papagaju univerzalni!

– Ne hvali dana prije večere.

– Obama uganjao Osamu. Kako su ga pronašli?

– iPhone 4

– Oprah Winfrey se pita: Da li je rat protiv terorizma završen?

– Konji nade brzo galopiraju. Magarac iskustva u mjestu njače.

– Aferim, ptico šarena.

– Ne hvali dana prije večere.

– Politički arheolog Ian Morris, stručnjak za razdoblje od ledenog doba do danas (autor knjige «Zašto Zapad vlada svijetom») predviđa najveće civilizacijske promjene u istoriji čovječanstva – tokom predstojećih 100 godina. Planeti prijeti kolaps. Razlog za paniku?

– Dobro vino i lijepa žena – dva su najljepša otrova.

– Sviđa mi se tvoj smisao za humor.

– Ne hvali dana prije večere.

– Dugo je čekala. Da li će William ostati vjeran do kraja?

– Ni djevojke prije jutra.

– Šta je zapravo tajna vječne ljubavi?

– Voli me da te mogu voljeti.

– Je li to kod mene ili kod tebe zazvonilo?

– iPhone 4

– Papagaju, zašto već ideš? Od tebe se mnogo očekuje.

– Mudrac sve svoje sa sobom nosi.