Bespilotna biblioteka

Nije vic: Joint venture Flirtey najavljuje prvu bespilotnu letjelicu za isporuku knjiga. Mjesto radnje Australija. Probne mušterije studenti. Dolet kratak. Poštarina sitnica. Knjigama naoružana letjelica cilj locira putem njegovog smartphone uređaja. Tekst pronalazi target u kući, stanu i kafiću. Na plaži, autobuskoj stanici, brdu i planini. Na krovu šoping centra, kod punca u podrumu, na balkonu kod svekrve. Tok, tok, tok! Izvolite literatura. Pasionirani čitatelj ne može ostati nenačitan. Test faza predviđena za mart iduće godine. Flirtey najavljuje napad na USA, zatim na svjetsko tržište. Sustav za izbjegavanje sudara, šest rotora, GPS. Budućnost knjige visi u zraku.

Komercijalna vizija bespilotne biblioteke nadmašuje dosadašnje maštarije. Borgesova babilonska knjižnica, u kojoj su smještene sve knjige svijeta, predstava koju Google, valjda, ovih dana, ispod žita, pokušava digitalizirati, izgleda potpuno out, kada zamislimo beskonačna jata spisa i rukopisa, na svim jezicima planete, iznad naših glava, u analognom izdanju i slobodnom letu. U ovom slučaju, ideal svima d o s t u p n e zamjenjuje ideja svima d o s t a v n e knjige. Imamo želju pročitati, recimo, novo erotsko ostvarenje E. L. Browna, superbestseller, thriller Pedeset nijansi inferna – aktiviramo određeni app, obavimo narudžbu, strpimo se nekoliko minuta. I eto ti ga odozgo.

U ozračju humanitarne havarije

Izbjeglice pred obalom Lampeduze

Fantastično u ovoj viziji jeste to što je realna. Države, korporacije, kompanije, kućni solomaheri širom globusa utrkuju se ko će sastaviti bolju bespilotnu letjelicu. Evo, u ozračju humanitarne havarije ispred talijanskog otoka Lampedusa, parlamentarci Evropske unije dižu ruke za ultramoderni sistem nadzora Eurosur (European Border Surveillance System) s ciljem boljeg nadzora „problematične ljudske struje“ iz pravca crne Afrike. Po uzoru na hladnokrvnog Obamu, kolegu nositelja Nobelove nagrade za mir, Evropa masovno ulaže u bespilotne letjelice, oficijelno 250 miliona, neoficijelno, prema proračunima fondacije Heinrich Böll skoro jednu milijardu eura.

„Rat je otac svih stvari“ – komentirao bi Heraklit na fejsu kad bi imao kome. Kao što je dobro poznato, povijest tehničkog napretka usko je vezana uz historiju ratovanja. U vojne svrhe izumljeni odnosno usavršeni su radar, radio, raketa i internet. Besposadne letjelice nalaze se na najboljem putu da postanu novi lajtmotiv otrcane priče o blagodatima i prokletstvima tehnike. Drugim riječima, preciznije govoreći, tek smo na početku, sve ostaje isto, biće mnogo lošije. Jer, u slučaju bespilotne biblioteke čitatelj doslovno gubi glavu u bermudskom trokutu između znanja, tehnike i moći.

Kada čujete kako iznad vašeg doma bruje avioni naoružani knjigama, bolje vam je da izađete i primite pošiljku. Ako nemate novca, ako je neko drugi bez vašeg znanja izvršio narudžbu ili ako ste pak jednostavno odabrali pogrešnu knjigu – sakrijte se u podrum. Ubiše.
Autor: Amir Kamber