Glad algoritma: Software is eating Sarajevo
Robot čovjeku puše za vratom. Malo fali da postanemo višak. Francuski piloti, američki vojnici, indijski astronauti, kineski stonoteniseri i čobani u Australiji osjećaju kandžu tehnološkog napretka. Baš kao i novinarstvo: Vijest o nedavnom kalifornijskom potresu, na portalu Los Angeles Timesa, ispisao je algoritam. Prije nego je Zemlja stala drhtati, breaking news od tri odlomka bio je online. Bauk ili blagoslov?
Agencija Aexea iz Stuttgarta prodaje «robot-novinarstvo». U pripremi je prvi automatizirani sportski portal. Rezultati, statistike i članci na bazi žurnalističkog softwearea, za koji bi, iz Sarajeva promatrajući mogli posumnjati kako je već dospio u ruke ovdašnjih redakcija, uzmemo li u obzir inflaciju novosti, recimo, vezanih za bh-sportiste i njihovih, nekad, osam i po poena u porazu protiv Rocketsa.
Amerika je korak ispred. Quill iz kuće Narrative Science za magazin Forbes svakodnevno generira stranicu iz svijeta financija. Kostur narativa, podatke sa berze, software oblaže jezičkim mesom iz bezbroj članaka srodne tematike. Džeparoški trik funkcionira, ako je vjerovati švedskom naučniku Christeru Clerwallu (Univerzitet Karlstad), koji je, putem ankete, utvrdio da čitatelji uopće ne razlikuju ljudske od automatiziranih tekstova.
Profesori Erik Brynjolfsson i Andrew McAfee (MIT) predviđaju invaziju. Svako drugo radno mjesto visi o koncu, dodaju Frey & Osborne, kolege s Univerziteta u Oxfordu. Mašine na zub uzimaju: zubare, vatrogasce, glumce, kuhare, modele i administraciju. Računovođa računaru teško može biti konkurencija. S povećanjem broja automata rast će i razmjena između njih. Većina komunikacije na planeti uskoro će se odvijati između robota.
(Poput džinovskog Pacmana, logaritmi “jedu” radna mjesta)
Marc Andreessen, internet pionir (Nescape, Ning, AOL, Facebook), jedan od onih koji cijeli život rade kako bi potvrdili vlastita, zapravo tužna, digitalna proročanstva, stoji iza izjave: „Software is eating the world.“ Algoritmi proždiru svijet. Neprecizna teza. Čiji svijet? Prije će biti da munjevita „softverizacija“ ugrožava poziciju tzv. klasičnog srednjeg sloja. Roboti će raskućiti onaj dio građanstva što posjeduje taman onoliko koliko je dovoljno da bi sve izgubio.
S tim u vezi, možemo reći da je globalna budućnost u Bosni i Hercegovini valjano uznapredovala. Ova zemlja se, ustvari, nalazi u postfuturističkoj epohi. Suviše sarkastičan pogled? «Poptimistično» izvrnuto, prodor digitalnih tehnologija na balkansko tržište mogao bi značiti izlaz iz krize. Spas od nas. Kada niko nikome (niti za dobro, niti za loše) ne bude trebao, čvor identitarne politike bit će presječen. Kada nacionalista postane tehnološki višak, suvišnom se čini i njegova nacija.
Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki: A gdje nestadoše Srbi, Bošnjaci i Hrvati? Pojeo ih software. A kamo odoše demonstranti, novinari i politikanti? Pojeo ih software. A ko je s mape izbrisao sve one kuće, zgrade i tržne centre? Software. A da prostiš, hoće li komplet Sarajevo i Ilidžu k vragu odnijeti taj isti software? Neće. Možda će Ilidžu. Čaršija će ostati gdje je bila. Sve dok jednog dana, s one strane mrke vode mirne, divovski 3D-printer ne ispljune verziju po svom ćeifu.
