Digitalizacija sarajevskih džeparoša
Kad Samsung, Apple i Alibaba usklade alatke digitalnog plaćanja, novčanik postaje suvišan. Papirne monete gube smisao. Sića će biti prevaziđena. Kreditne kartice sele u telefone, satove, otiske prstiju. Novca kao takvog neće nestati. Jer ga nikad nije ni bilo. Apstrakcija će promijeniti adresu. Čista kao suza. Nemilosrdna kao i uvijek.
Higijenski gledano, uklanjanjem gotovine civilizacija pravi korak dalje. Novac je prljav, potvrđuju razna istraživanja, inficiran bakterijama, gljivicama, virusima. Trećina svjetske populacije nema pristup urednim klozetima, među njima milioni gostiju u balkanskim kafanama – putevi novca poklapaju se s putevima ljudskih fekalija.
Prljavi poslovi su higijenski ispravni. Krupnije novčanice manje cirkuliraju. Vijest iz crne hronike: Nakon što je policija u Meksiku zaplijenila 205 miliona narko-dolara u gotovini, američki ekonom Ken Rogoff traži ukidanje visokih apoena jer pogoduju «teškom kriminalu». Oštra opservacija. Bajata inicijativa. Papirnom novcu odavno nema spasa.
Bog da im dušu prosti, Skandinavijom izumiru bankomati. Hoće li sjever zastarjelu tehnologiju pokloniti siromašnom jugu? Možda završe na elektronskom otpadu u Gani. Treba ih ostaviti na ulici, poput praznih telefonskih govornica, kao spomenik duhovnom bankrotu, mjesto za beskućnike, uz bocu lošeg vina i raštimanu gitaru.
Kokuz kupovinu obavlja satelitom. Ko ima mrežu i NCF (Near Field Technology) ne treba mu buđelar – tamo ionako nije bilo ozbiljne pare. «Pametnim plaćanjem» lakše se zadužuje. Transakcije su transparentne. Pobjeći ne umije. Depozit je tijelo, podaci o njemu. U digitalnom kmetstvu dužnik ne odgovara vladaru ni komšiji – već algoritmu.
Od čega će živjeti sarajevski džeparoši kad novčanici nestanu? Mobilno bunarenje podataka? Vijest iz crne hronike: Promućurni lopovi po tramvajima otimaju identitete. Rade u grupi. Jedan pravi gužvu. Drugi iz sigurnosne aluminijske folije u džepu žrtve izmotava pametni uređaj. Treći «dataroš» na licu mjesta «provaljuje» šifru.
Ova zemlja ne zna kakve talente krije. Pristup ličnim podacima – valuta elektronske budućnosti. Internet giganti hrle u Bosnu i Hercegovinu. U potrazi za čudesnim «algoritmom mahale» programeri okupiraju Čaršiju. Kako bez upotrebe digitalnih pomagala bosanski komšiluk saznaje sve o svakome, tri generacije unazad i unaprijed?
Milenijski projekt u nultoj zemlji pametnog plaćanja. Dekodiranje mahale i njena reaplikacija u bespućima interneta. Sarajevski sokaci vrve od iščašenih programera. Hoteli bukirani. Ćevabdžinice pune. Samsung, Apple, Alibaba, Google, Facebook i neki Rusi donose odluku da udruže snage. Drugačije ne ide.
Naslanjajući se na ideju Human Brain Projecta pokreće se Mahala Brain Project. Superračunar s Faletića, povezan s farmom servera na Zečijoj Glavi, simulira aktivnosti mahalaškog mozga kojeg stručnjaci opisuju kao «skup međusobno komunicirajućih zaključanih ormarića». Na prve rezultate čekat će se nekoliko godina.
Više o Mahala Brain Projectu (MBP) u narednom tekstu.
