Maha Brain Project

Mahala Brain Project je simulacija mahalaške inteligencije uz pomoć superkompjutera. Bosanski CERN za mozak. Virtualni prostor u kojem se ogledaju moždane aktivnosti tradicionalne mikrozajednice. Znanstveno-tehnološki izazov po uzoru na Human Brain Project. Cilj nije prosta jednačina odnosno kopija stvarnosti onako kako ih stoljećima postuliraju fizika i estetika – već emancipacija od iste putem algoritma.

Osovinu Mahala Brain Projecta čini Big Data, dakle, prikupljanje i obrada opsežne količine podataka u Sarajevu i okolici. MBP mapira offline komunikaciju, istražuje sinaptičke veze komšiluka. Informacije pridobijene putem online prisluškivanja i satelitskog trackinga nisu dovoljne. Odluku za rad na terenu, tačnije, fizički silazak u sarajevsku mahalu, donose, prvi put u zajedničkom digitalno-karitativnom projektu, predstavnici kompanija Google, Facebook, Apple i Alibaba.

Prvi pozitivni efekt jeste najveći priliv stranih stručnjaka poslije rata u glavnom gradu BiH. S druge strane, napori međunarodnih «hackera» povezani su s nizom poteškoća. Kako bi dešifrirali ovdašnju neuro-zbilju, ubrzo postaje jasno, programeri moraju postati dio lokalne zajednice. To u praksi znači: pazariti kafu u pržionici, kupovati meso kod Hodžića, piti vodu s česme, sa ženama guliti jabuke, s muškarcima ići na džumu, posjećivati se, tračati, svađati se, nekome opraštati, nekome halaliti, zvati pauka kad treba, ne zvati ga kad ne treba.

Osovinu Mahala Brain Projecta čini Big Data, dakle, prikupljanje i obrada opsežne količine podataka u Sarajevu i okolici. MBP mapira offline komunikaciju, istražuje sinaptičke veze komšiluka.

Stranci ne djeluju undercover. Bilo bi naivno povjerovati u uspjeh jedne takve misije usred mahale, budući da njeni stanovnici uvijek znaju sve o svima. Upravo ta «apriorna obaviještenost» je oblik socijalne inteligencije za koju se pokretači MBP-a zanimaju. Transformacija mahale u algoritam, ergo, iziskuje nužnu dozu transparentnost kao i prevashodno poštivanje gostoprimstva. No, uprkos uzajamnom uvažavanju, strani kompjuteraši koje ovdje zovu «hakije», pokazat će se, do kraja ne mogu biti sigurni koliko domaćini surađuju a koliko ih, zapravo, iza leđa ismijavaju.

U onespokojavajućoj neodređenosti kompjuterska inteligencija detektira matricu prema kojoj komunikacija ne slijedi binarnu logiku nula i jedinica. Ključna spoznaja: Nosilac informacije u mahali uvijek zauzima više pozicija. Prosječnog žitelja Sarajeva, uz sav njegov posjed, kako stoji u jednom od prvih izvještaja s terena, začuđujuće i paradoksalno, možemo zateći istovremeno u stanju i nule i jedinice. Takvi procesi nalikuju onim u kvantnim kompjuterima, element neodređenost omogućava veću brzinu računanja, pogotovo na polju mikroekonomske analize i prognostike. Evo jednog primjera iz svakodnevice.

No, uprkos uzajamnom uvažavanju, strani kompjuteraši koje ovdje zovu «hakije», pokazat će se, do kraja ne mogu biti sigurni koliko ih, zapravo, iza leđa ismijavaju.

Neprovjeren podatak komšije da sutra stižu drva za ogrjev uvijek je tačan iz jednostavnog razloga što ista ta drva mogu biti na više mjesta u mahali istovremeno, jednako kao što ih ne može biti nigdje, opet istovremeno, nebitno jesu li to ona naručena ili ih možda pola fali odnosno jesu li dovoljno suha, štaviše, u društvenoj interakciji s komšijom ispostavlja se da drva mogu biti i suha u mokra istovremeno, pogotovo onda kad ih ima i nema, pri čemu je ključno da će on ove kao i prethodne zime, uglavnom, ložiti bukov pod bez lepka.

Nezavisne vladine organizacije i online aktivisti u megalomanskom Mahala Brain Projectu prepoznaju prodor takozvanog «data kapitalizma» na prostor u jugoistočne Evrope. Oni smatraju da interes stranih investitora kao što su Google, Facebook, Apple i Alibaba nipošto ne leži u otkrivanju algoritma mahale kao u ovom momentu «najsloženijeg izazova neuroznanosti», već u osvajanju tržišta novom politikom podataka koje će, kada simulacija nađe primjenu u stvarnosti utjecati na ponašanje pa čak i osjećaje konzumenata, te značiti propast biotopa bosanske mahale kao takve.

U nastavku dostavljamo protokol donatorske konferencije održane u sarajevskoj Kući sevdaha na kojem sudjeluju: Marc Zuckerberg, (Facebook), Eric Schmidt (Google), Tim Cook (Apple) i Jack Ma (Alibaba).