Pametna snaga nerada (PSN)

Informaciona tehnologija se stalno razvija, čitali smo nedavno na istom mjestu, radi povoljnog geodigitalnog položaja, zbog pozicije na rubu stvarnosti, u Sarajevu nastaje Mahala Brain Project (MBP). Bosanski CERN, putem “algoritma mahale”, kažu investitori, s Čaršije će vršiti relevantna globalna zapažanja, bilježiti podatke, obavljati kontrolne operacije, ukratko, upravljati digitalnim svijetom.

U (ne)radu je spas

U teksturi tradicionalne bosanske mikrozajednice naučnici su prepoznali savršenu offline simulaciju društvene mreže. Utvrđene su zapanjujuće analogne vještine pri razmjeni velike količine podataka. Njih sada valja pretočiti u savremene mikroprocesore. Pretvoriti ih u konkretnu virtualnu vrijednost. Tajanstveni “algoritam mahale” dakako još uvijek nije dekodiran. Međutim, sudionicima u Mahala Brain Projectu potpuno je jasno da prenos informacija u Sarajevu, to “suptilno povezivanje uličnih sinapsi”, prvenstveno funkcionira na bazi nerada.

Otkriće “pametne snage nerada” (PSN) sasvim je banalno, no, do njega su renomirani stručnjaci, koji borave u glavnom gradu BiH, ipak mogli doći samo na bazi ličnog iskustva, osluškujući moždane aktivnosti sagovornika, nakon što su postali predmetom kuloarskog sprdanja, tačnije, kada su konačno proniknuli u digitalnu inferiornost, pošto su ih besposličari na ulici, kako se to ovdje kaže, više puta poslali po ćevape. Unutrašnjost vanjskog svijeta, fizičko okruženje sarajevske mahale, svakoj komunikaciji oduzima određenost. Značenja lebde u zraku. Sve i jeste i nije ozbiljno. Ovdje moć imaju subjekti koji upravljaju podacima od nevažnosti za biznis kojim se ne bave.

Koliko jedinica PSN-a se krije u ovim zgradama?

Postavimo stvari na svoje mjesto:

Pametna snaga nerada je dijametralno oprečna pametnoj radnoj snazi. Podsjetimo, koncept “pametne radne snage” (Smart Workforce), onako kako ga tretiraju u portfelju usluga IBM-a, podrazumijeva “prediktivno modeliranje podataka” na osnovu kojih poslodavac može mjeriti motivaciju ljudskih resursa, utvrditi koliko radnici zaista rade, kako često koriste toalet, zaključiti je li sekretarica trudna, u kojem je mjesecu, kakvo je njeno ili njegovo zdravstveno stanje, genetski materijal, seksualno opredjeljenje, namjeravaju li možda napustiti firmu. Izvjesne posljedice po menadžment: predvidi, preduhitri, otpusti. Pametna snaga nerada zahtijeva nešto drugačiju, možda bolju, u svakom slučaju humaniju kadrovsku politiku.

Budućnost je pred nama…

Jer, ako pametna radna snaga rezultira proaktivnom podizanju produktivnosti, onda njen mahalski pandan, pametna snaga nerada, smisao pronalazi u postproduktivnoj, nehotičnoj, naizgled pustoj akumulaciji podataka. Informacijska era stoji u direktnoj ovisnosti od neradnika. Pa tako i sam internet, pokazuju istraživanja, uglavnom, oslovljava konzumente koji se bave nikakvim ili ćoravim poslom. Prostor Zapadnog Balkana s planski izgrađenom mrežom nezaposlenih, ogromnim brojem mladih bez radnog iskustva, bogatom tradicijom junačke lijenosti, bez koje nema poezije ni napretka, može postati obećana zemlja za nove tehnologije.

Sarajevski Mahala Brain Project je dokaz da je potencijal prepoznat. Superkumpjuter u Faletićima računa punom parom. Kako digitalizirati inteligenciju tamnog vilajeta? Zašto bosanski komšiluk zna više od drugih? Na koji način rod, prijatelji, badže, kumovi, kone i jetrve razmjenjuju, štaviše, stvaraju superiorne informacije o svijetu. Rekonstruira se sekvenca po sekvenca, sinapsa po sinapsa, sokak po sokak.