8a rehabilitira vještice
U gradiću Rüthen, u njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, učenici odjeljenja 8a rehabilitirali su vještice. Pošto su na času istorije saznali da je tokom 16. i 17. stoljeća ukupno 169 sugrađana završilo na lomači – školarci su krenuli u akciju. Djeca su od gradskih vlasti zatražila da pogubljene žene konačno, makar simbolično, post mortem, oslobode od krivice, budući da onomad izrečene presude oficijelno, pravno gledano, još uvijek važe: «Rehabilitirajte nevine žrtve, zovite zločin zločinom.» Gradsko vijeće poslušalo je učenike. Bila je sjednica. Držala se minuta šutnje. «Mladi ljudi su, diskutirajući na nastavi, razvili osjećaj za nepravdu, prepoznavši usput kako je kleveta isto tako dio njihove svakodnevice», objašnjava Marion Wollschläger, odgovorna nastavnica istorije u školi Friedrich Spee.
Sudski protokoli procesa protiv vještica nalaze su u lokalnom arhivu. Učenicima nije bilo teško doći do informacija. Na početku hajke stoji kleveta. Gradsko vijeće zatim izdaje nalog za hapšenje. Potom sudac naređuje mučenje. Ono traje sve dok optužena osoba ne potvrdi pakt s đavolom. Obnažena, ošišana, bačena na lomaču. Dokumentiran je slučaj bogate udovice optužene za smrt komšijine krave – koju je navodno začarala i otrovala isto onako kao što je prethodno bila muža začarala i otrovala. Za jedna drugu udovicu, također zapaljenu na vatri klevete, kažu da je tamanila konje. Noću. U obliku vukodlaka. Nakon torture u gradskoj tamnici konjoubici nije preostalo ništa drugo nego da prizna krivicu. Zbog toga je, ovaj put, uslijedilo pomilovanje. Optuženica je dobila dozvolu da joj se odbije glava. Prije nego što je strpaju na lomaču.
Njemački lov na vještice, generalno, dakle površno, predstavlja produžetak katoličke inkvizicije. Međutim, novija istraživanja ukazuju na okolnost da iza smrtnih presuda vrlo često, kao što je to slučaj u Rüthenu, stoje gradske, svjetovne vlasti. Vrijeme masovnih egzekucija (1570. – 1630.) pripada klimatskom razdoblju «malog ledenog doba», mukotrpnom periodu kada su na prostoru Njemačke vladale teške zime, vlažna ljeta, lože žetve, skupo brašno, zarazne bolesti, velike epidemije. Istoričar Ralf-Peter Fuchs u hajci na vještice tako prepoznaje pagansku potragu za krivcem, pridonošenje žrtve, proklinjanje drugih iz straha od proteklih klimatskih promjena. U Evropi na taj način ubijeno je oko 50 000 osoba. Osamdeset posto pogubljenih bile su žene, ostatak, sumnjivi muškarci i posebna djeca.
Posebna djeca iz odjeljenja 8a u Rüthenu pokrenula su mali val rehabilitacija u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija. Uskoro, vjerovatno, slijede gradovi Düsseldorf i Aachen. Školarcima, pri obračunu s prošlošću, u oči upada demoniziranje drugih i drugačijih u sadašnjosti. Svakako da vrijedi razmisliti ko su danas vještice? Kako se danas postaje vještica? Potrefilo se i da su klimatski uslovi slični kao onda. Izgleda. Nema se. Brašno opet globalno poskupljuje. Dižu se ustanci. Vode se ratovi. Padaju države. Krepavaju konji. I obratno. Veliki američki predsjednik, poput kakvog vudu poglavice, šiframa i ciframa, pokušava smiriti duhove tržišta. I Evropa bi da ukroti tu čudnu pojavu još uvijek zvanu kapitalizam, koju birači prihvataju kao svemoćnu vremensku nepogodu. Dok mediji digitalno klevetaju. Ljudi počinju da mrze. Biće gusto. Kada je nešto uopće bilo rijetko? Odgovor je 8a.
