Sarajevski cloud

Kad smog poklopi kotlinu, ko god u Sarajevu otvori prozor – automatski se spaja na cloud. Čađava magla Čaršiju, Grbavicu, Otoku, Hrasno, Buća potok i Dobrinju pretvara u digitalnu avangardu. Statistički posmatrano, Olimpijski grad, izuzevši možda Peking, najviše vremena na zemaljskoj kugli provodi u oblaku. Sarajlije cloud koriste kao platformu za svakodnevnu komunikaciju. Pohode ženidbe, udadbe i sahrane. Sarajevska magla je mjesto gdje se dižu krediti, prodaju gaće, čarape i bokserice. U cloudu građani miješaju beton i cijede sok od narandže. Psi njime gladno lutaju. Ovdašnji taksisti jedini na svijetu upotrebljavaju 100 % cloud computing.

Magla

Magla, kao medij tranzicije, baštini tradiciju. Cloud probija granice, ruši zidove, transformira, izmještava. Koliko god izolirao grad od svijeta, on, ipak, otvara nove mogućnosti. Kroz maglu glavni grad Bosne i Hercegovine wireless opći sa svakom tačkom na planeti. Spolja i iznutra, Sarajevo, gubeći konture u smogu, seli, putuje, postaje nešto sasvim drugo. Zakukuljena u sarajevski cloud, Čengić vila liči na Pariz. Švrakino isto Berlin. Ko ne vidi prst pred okom, zamišlja više od njega. Ćumurdžije mogu biti ponosni na nju. Nijedno tehničko dostignuće, pa tako ni ona nije pala s neba. Sarajlije su bogovi svoje magle.

Ko ne vidi prst pred okom, zamišlja više od njega…

Kako iskoristiti privilegiju života u cloudu? Čile, Ekvador, Gvatemala, Nepal i Maroko naučili su kako se magla „muze“. Zašto Bosanci svoju malo ne pomuzu? Ako se Etiopija hvatanjem magle suprotstavlja manjku vodenih resursa, onda bi na ulazu u Sarajevo glatko mogla proraditi prva svjetska magloelektrana. Odmah njoj uz bok – pogon za reciklažu čađi. Korak dalje, u susjedstvu kompanije Drvosječa d.o.o., logična bi bila organska fabrika sumpora i šibica. Ako u arapskim zemljama maglu koriste za navodnjavanje golf terena, zašto sarajevske autopraone ne bi posegnule za čistim gradskim smogom?

Živjeti tehnologiju oblaka znači biti ispred svog vremena. Revolucionarno saznanje s područja nauke: Švicarac Werner Eugster, pasionirani istraživač magle (Tehnički univerzitet Zürich) javlja da smog, budući da njegove čestice gutaju frekvencije, ometa signal mobilne telefonije. Turističke zajednice, privredne komore i etno-ćumurane Faletići slute kapacitet na polju individualnih ponuda. Uz podršku kantonalnih institucija grad bi se mogao promovirati u novoj magli: „Konačno nedostupni – Bujrum to Sarajevo!“ Ili: „Ko se jednom napije magle sa Baščaršije, nikad više taj iz Sarajeva javiti se ne umije.“

Nastao na dnu noćnog okeana, obeshrabren teškim hroptanjem bebe s druge strane jastuka, priloženi tekst prima osobine predmeta o kojem razmišlja. Sarajevski cloud očigledno nije obična vremenska pojava. On je šifra za brisanje. On nije kvar. On je oblik univerzalne komunikacije – kroz političku smetnju koja spaja sve sa svačim. Oblak revidira činjenice i fikciju. Cloud proizvodi nepredvidivost i neodređenost. On je naša zadnja šansa za tranziciju. Materijala je dovoljno. Malo dobre volje. Više lošeg ćumura. Neka kratkoročni cilj bude izlazak iz kotline. Jednog dana, kad savladamo polje i obronke, sarajevski cloud će fuzionirati sa Zenicom – u prvi mega cloud. Nakon toga, nebo je granica.