More DW Blogs DW.COM

Zapadni Balkon

Piše: Amir Kamber

Sarajevska žvaka

Stavimo je u usta i krenimo redom. Kao i svaka druga, povijest žvake i njenog žvakanja puna je zabluda. Raščistimo jednom za svagda: Kamenko je žvakao smolu, Egipćanin tamjan, Grk mastiku. Rimljanska žvaka – grčki copy paste. Španci su od Azteka drpili lateks – od kojeg su US pioniri nekoliko stoljeća kasnije sintetizirali prvu komercijalnu žvaku, koju su marinci tokom Drugog svjetskog rata podijeli pješacima. Osvojivši područje jugoistočne Evrope žvaka postaje kusur valuta. Kad Fadila nema sitno, ima bubble gum. Napokon, termin žvaka, u kolokvijalnom govoru, cirkulira kao metafora jalove priče. Priloženi post u nastavku analizira sarajevsku žvaku, njenu elastičnost, ljepljivost i napuhanost.

Date

12:27 pm

Share

Feedback

Comments deactivated

Brzina kečapa – Bosna Beatbox

Kečap putuje sporije od krvi. Naučno istisnuto. Pasirani paradajz iz plastične boce curi 0,0027 km/h (ili oko 24 kilometra na godinu). Krv teče mnogo brže, u žili kucavici 1 m/s. Koliko brzo putuju  kefir, med i majoneza?

 

Date

2:30 pm

Share

Feedback

Comments deactivated

Godine koje će pojesti mravi

 

 
Otkako smo otac, majka, brat i ja poput vreća pijeska autobusima iseljeni iz Prijedora prošlo je više od dvadeset ljeta. Od tad se moj odnos prema insektima radikalno promijenio, piše u svom blogu Amir Kamber.

Date

9:08 am

Share

Feedback

Comments deactivated

Prodajem polovan vremeplov

Kakve bi sve divne viceve američka tajna služba mogla ispričati o Muji u Sulji – kombinirajući podatke pokopane po vojnim serverima južno od Velikog slanog jezera u državi Utah? Epove, romane, kratke storije?

Imam novu igračku. Šestoprsta rukavica. Genijalan izum Gregga Hortona (San Francisco State University). Robotizirani šesti prst. Simulacija ljudske ruke s igračem više. Prirodno reagira na pokrete zgloba i mišića. Top produkt transhumanizma. Ništa više nije kao prije. Prst viška otvara vrata revolucionarnim postupcima pisanja. Neviđenom korištenju tastature. Inovativnoj literarnoj produkciji. Neočekivanim kombinacijama slova. Pred nama su nepročačkani putevi pripovijedanja. Slično očekuje svijet muzike (klavir, gitara, frula), masaže (Reiki & Shiatsu) i češkanja (glava, leđa, nos, partner, mačka, pas). Jedini nedostatak šestoprste igračke – tehnička nemogućnost pružanja srednjeg prsta.

 Autori koji žive od rada svojih ruku, pod hitno bi se trebali opskrbiti šestim prstom. Barem iz jednog razloga. Zbog konkurencije. U obliku američke tajne službe. O da! CIA punom parom ulaže u digitalne narativne nauke, tačnije, u specijalni software koji je u stanju autohtono generirati priče, članke, vijesti, reportaže. Još preciznije, firma In-Q-Tel (nešto poput odjela za investicije pri CIA) javno budžetira projekat pod nazivom: „Narrative Science“. O čemu se radi? Algoritmi fabrike „Narrative Science“ poput robota češljaju internet, socijalne mreže, blogove, ciljano prikupljaju podatke, riječi, fraze, odlomke, i automatski od njih grade nove narative. Postavlja se pitanje – kome tajna služba želi pričati priče? Pa nama.

Internet paranoja

U ozračju neo-totalitarnih projekata (PRISM) internet paranoja postaje funkcija zdravog razuma. Kakve bi sve divne viceve NSA mogao ispričati o Muji u Sulji – kombinirajući podatke pokopane po vojnim serverima južno od Velikog slanog jezera u državi Utah? Epove, romane, kratke storije? Pisci pucaju od zavisti. Andre Meister, njemački borac za digitalna prava građana, skreće pažnju na količinu prikupljenog. On pretpostavlja da NSA veličinu plijena mjeri u jotabajtovima, i objašnjava da jedan „jotabajt sadrži 360 milijardi puta više od svih ukupno sakupljenih podataka“ pod krovom istočnonjemačke službe STASI za vrijeme zloglasnog DDR-a.“ Drugim riječima, kolege autori. Konkurencija je velika. Hvatajmo se tastature. Ne gubimo vrijeme.

Možda je prekasno. Možda smo sporiji od algoritma. Što ne znači da je sve izgubljeno. Kažem. Šesti prst je rješenje za sve. Vjerujte mi na bajt. Otkad koristim šestoprstu rukavicu iz San Franciska otkrivam potpuno drugačiji pristup literaturi. Nikad se ne zna u kojem će pravcu skrenuti tekst. Tu smo jači. Tu nam pera ne mogu odbiti. Neki dan bio na ćevapima, raja poludila. Ja kroz vrata, digo dvanaest prsta, zovem desetku, oni na pod. Kažem kako sam jednom u vozu sreo penzionera iz Zavidovića, veli, čitav život proveo na pili u Krivaji, pa pruži ruke uvis, ko da bere šljive, i podvikne – vidi ih, sine, vidi ih, ne fali ni jedan. Kome, zašto sve ovo pričam? Vama, vremeplov mi više ne treba, nije puno prešao, daj šta daš, ima i boljih igračaka. Vidi ih!

Date

9:41 am

Share

Feedback

Comments deactivated

Klingonski modni manifest

Svi mi, obični Klingonci, što im Barack Obama svaki dan čekira mejlove, moramo se uhvatiti u koštac s dilemom digitalne demokratije: Kako izbjeći totalni nadzor? I pritom ostati cool? Nije paranoja. Prate nas u stopu.

Date

7:45 am

Share

Feedback

Comments deactivated